Visoki predstavnik međunarodne zajednice, bivši njemački savezni ministar Christian Schmidt (CSU), nazvao je Bosnu i Hercegovinu (BiH) „idealnim partnerom za integraciju“ u svom govoru na prvom „Adenauer Europa Forumu“ u Sarajevu 27. februara 2025. godine. Evropska unija je, nakon dva svjetska rata u 20. stoljeću, nastala kao mirovni projekt između različitih nacija i naroda, zasnovan na pomirenju. Pomirenje se, međutim, moralo mukotrpno učiti. U tom kontekstu, BiH može dati važan doprinos zahvaljujući svojoj višestoljetnoj tradiciji suživota različitih naroda.
Osvrćući se na EU, na Njemačku kao federalnu državu sa svojim saveznim državama i BiH sa njena dva entiteta, Schmidt je naglasio suštinsku važnost prihvatanja poretka zasnovanog na pravilima. Zajednički dogovorena pravila, ustav, institucije i zakoni moraju biti prihvaćeni od strane svih i ne smiju biti jednostrano dovedeni u pitanje ili prekršeni. Naravno, ne postoji „savršeni poredak“, ali reforme se mogu sprovoditi samo kroz dijalog i dogovor svih uključenih strana, a ne kršenjem zajedničkog poretka.
Visoki predstavnik je održao govor i diskutovao s prisutnima dan nakon presude Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, kojom je osuđen na godinu dana zatvora (uz mogućnost novčanog otkupa zatvorske kazne) i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Schmidt je 2023. godine poništio dva zakona Narodne skupštine RS koja su predviđala nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. Dodik je, uprkos tome, zakone objavio u Službenom glasniku RS. Država BiH se sastoji od dva entiteta: RS-a i Federacije BiH. Dok u Federaciji većinom žive muslimanski Bošnjaci i katolički Hrvati, u RS-u pretežno žive pravoslavni Srbi.
Govoreći o razvoju državnih institucija na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma i ulozi institucije Visokog predstavnika međunarodne zajednice u osiguranju Ustava i prevazilaženju blokada, Schmidt je citirao njemačkog književnika Ericha Kästnera: „Ništa dobro ne postoji, dok se ne uradi“. Prema tome, nastavak postojanja Ureda visokog predstavnika u BiH ukazuje na političke probleme u zemlji. Kao primjer, naveo je Paket za poboljšanje integriteta izbornoga procesa kroz slobodne i tajne demokratske izbore, koji je kao visoki predstavnik nametnuo prije regionalnih izbora u oktobru 2024. godine, a koji je bio uspješno primijenjen na tim izborima.
Govoreći o procesu pridruživanja BiH EU, Schmidt je naglasio postepeni pristup. Dayton i Brisel nisu suprotstavljeni, već se međusobno nadopunjuju. Cilj je zajednički dovesti zemlju u EU, što zahtijeva političku volju, dijalog i spremnost na kompromis. U diskusiji je primijetio da bi možda bilo korisno primijeniti nove, nekonvencionalne metode koje bi BiH omogućile konkretne pomake, bez da odmah postane punopravna članica EU sa svim pravima i obavezama. Potpuno članstvo će se vjerojatno još dugo čekati.
Na pitanje o mogućnostima dijaloga i kompromisa nakon najnovije presude, Schmidt je ukazao na konstruktivnu ulogu vjerskih zajednica. Budući da su etnonacionalne identifikacije u BiH još uvijek povezane s konfesionalnim kategorijama - Bošnjaci su muslimani, Hrvati katolici, a Srbi pravoslavci - vjerske zajednice imaju specifičnu ulogu u društvu. Također, naglasio je ulogu mladih ljudi u zemlji, čija je budućnost u pitanju i čije bi veće uključivanje bilo poželjno. Na političkom nivou, sastanak lidera Evropske narodne partije za Zapadni Balkan, koji će se održati sredinom marta u Podgorici u Crnoj Gori, može biti koristan za situaciju u BiH i njen proces pridruživanja EU.
U vezi s mogućnostima ustavne reforme, Schmidt je izrazio skepticizam, iako je Aneks IV Dejtonskog sporazuma, kojim je krajem 1995. godine uspostavljen Ustav BiH, potrebno dalje razvijati. No, Dayton II je nerealno očekivati, kao što je malo vjerovatno i postizanje dvotrećinske većine za ustavnu reformu, koja bi zahtijevala zajedničku političku volju. Ako bi do reforme došlo, bilo bi korisno uvesti preambulu koja bi jasno izrazila zajedničku opredijeljenost BiH za članstvo u EU i usmjeravanje svih napora ka tom cilju. Također, s obzirom na moguću tendenciju povlačenja SAD-a iz Evrope, značaj EU bi mogao još više rasti, a BiH i ostale države Zapadnog Balkana bi bile potrebne EU.
Na prvom „Adenauer Europa Forumu“ u Sarajevu učestvovali su predstavnici diplomatskog kora, uključujući njemačkog ambasadora dr. Thomasa Fitschena, predstavnicke EUFOR-a stacioniranog u Sarajevu, među kojima su austrijski general-brigadir Herbert Sailer, predstavnici njemačkih organizacija poput GIZ-a i političkih fondacija, predstavnici partnerskih stranaka u BiH, posebno bošnjačke SDA, te mreža alumnista i partnera Fondacije Konrad Adenauer u BiH. Sljedeći govornik krajem marta bit će njemački ambasador na temu: „BiH na putu ka EU i uloga Berlinskog procesa“.
