Dr. Emir Suljagić je rođen 1975. godine, a u Srebrenicu je stigao kao izbjeglica i tu je preživio genocid, i to zahvaljujući svom radu kao prevodilac Ujedinjenih nacija. Diplomirao je političke nauke, magistrirao demokratiju i ljudska prava u Sarajevu i Bolonji, a doktorirao je u Hamburgu na temu srpskih kampanja etničkog čišćenja. Kao politički aktivista i autor već godinama daje glas srebreničkim žrtvama i članovima njihovih porodica. Predaje na Univerzitetu u Sarajevu, a od 2019. godine je direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Gospodin Suljagić je govorio o svom doživljaju tadašnjih dešavanja, te o značaju obrazovanja i pomirenja, kako se nikom ne bi ponovile strahote Srebrenice i kako bi se o žrtvama govorilo s poštovanjem. Rekao je da je izuzetno važno otvoreno govoriti o ovoj temi i voditi dijalog, koji će u šira javnost da čuje.
U Srebrenici su se desili najveći zločini protiv čovječnosti u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Tokom rata u BiH (1992.-1995.), jedinice bosanskih Srba su u julu 1995. ušle u grad. Bez obzira na mirovne trupe Ujedinjenih nacija koje su bile stacionirane u gradu, na hiljade bošnjačkih muškaraca je odvedeno i ubijeno u blizini Srebrenice. Više od 8,300 ljudi je ubijeno, a sudbina na stotine njih je nepoznata i dan danas. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su u svojim odlukama masakr proglasili genocidom. Iako je sudsko procesuiranje najvecim dijelom završeno, suočavanje sa onim što se desilo i postavljanje prema tome su i dalje predmet rasprava. Memorijalni centar u Potočrima je otvoren 2003. godine. Tu se nalazi mezarje na kojem je ukopano nekoliko hiljada žrtava. Pored ovog spomen obilježja, na ovom mjestu se sada također nalazi i Muzej genocida u Srebrenici. Njegova misija je suočavanje sa prošlošcu i dokumentiranje prošlosti za širu javnost, uključujuci i međunarodnu javnost, kao i društveni dijalog.
Gospodin Petke je podsjetio koliko je važno sjećanje na žrtve genocida. Rekao je da si svi narodi BiH, neovisno o tome kojoj religiji pripadaju prije svega Evropljani, i da su evropske vrijednosti ključne za stvaranje zajedničke budućnosti – prije svega vladavina prava, koja je osnov svakog demokratskog društva.
Gospodin Joachim Klose je napomenuo da svaki zločin ima ime i prezime, i da sebi treba postaviti pitanje, koliko je određeno društvo stabilno. Istaknuo je da je zajedništvo stanovništva često na udaru, i da i u Njemačkoj postoje primjeri koji to potvrđuju. Moramo biti svjesni da se često konflikti, koji su se javili u nekom društvu, mogu javiti jednakim intenzitetom u drugim društvima. Razgovor i učenje su ključni u sprečavanju takvih dodađaja.
Online seminar je organiziran u saradnji između Evangelističke akademije Meißen i Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH, kao i Političko-obrazovnog foruma savezne pokrajine Saksonije.