Kršćanski demokrati iz CDU/CSU-a ostvarili su jasnu pobjedu na izborima u Njemačkoj. Osvojili su 28,6 % glasova i 208 mandata u Bundestagu, koji će imati ukupno 630 zastupnika. Na direktnim mandatima u 299 izbornih okruga osvojili su čak 62 %. Time dolazi do smjene vlasti – umjesto semafor-koalicije socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP), koja se raspala početkom novembra 2024, vlast preuzima crveno-crna „Njemačka koalicija“ sastavljena od CDU/CSU-a i SPD-a. Uniju su najviše birali glasači stariji od 45 godina, gdje su osvojili 33 %, dok su kod starijih od 70 godina dobili čak 43 %. Također, među samostalnim preduzetnicima CDU/CSU je osvojio 35 % glasova.
Pobjednički kandidat Unije za kancelara, Friedrich Merz (69), započeće koalicione pregovore sa SPD-om, koji je sa osvojenih 16,4 % glasova (120 mandata) završio tek na trećem mjestu. To je ubjedljivo najgori izborni rezultat SPD-a od 1949. godine. Savezni kancelar Olaf Scholz uspio je tijesno osvojiti svoj izborni okrug u Potsdamu, ali više neće igrati značajniju političku ulogu.
Djelimično desničarsko-radikalna Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 20,8 % glasova (152 mandata) i postala druga najjača stranka. AfD je preuzeo ulogu SPD-a kao stranke radničke klase i socijalno ugroženih, jer je među radnicima osvojio 38 %, a među građanima u teškoj finansijskoj situaciji čak 39 % glasova. Također, u starosnoj grupi od 25 do 44 godine AfD je osvojio 25 %, dok su ih građani sa nižim ili srednjim obrazovanjem podržali sa 28 % odnosno 29 %. U poređenju s posljednjim izborima 2021. godine, AfD je udvostručio svoj rezultat, čime je nesumnjivo također jedan od izbornih pobjednika. Stranka dominira u istočnoj Njemačkoj, gdje je u pet saveznih država osvojila 36,2 % glasova i postala ubjedljivo najjača stranka, osiguravši 42 od 45 direktnih mandata.
Zeleni su izgubili više od petine podrške i sa svojim kandidatom Robertom Habeckom, dosadašnjim vicekancelarom i ministrom privrede, završili na četvrtom mjestu sa 11,6 % glasova (85 mandata).
Iznenađenje ovih izbora je djelimično ljevičarsko-radikalna stranka Die Linke. Postkomunistička stranka (do 1990. SED, do 2007. PDS), od koje se početkom 2024. odvojio Pokret Sarah Wagenknecht (BSW), uspjela je, zahvaljujući uspješnoj digitalnoj kampanji, povećati svoj rezultat sa 4,9 % iz 2021. na 8,8 % (64 mandata). Najviše podrške dobila je od mladih birača – 25 % među onima do 24 godine i 16 % među onima do 34 godine. S druge strane, BSW je tijesno ostao ispod izbornog praga od 5 %, osvojivši 4,97 %, i stoga neće biti zastupljen u Bundestagu, baš kao ni FDP, koji je pao na 4,3 %. Liberali su platili visoku političku cijenu jer su omogućili prijevremene izbore.
Bundestag će upotpuniti jedan zastupnik iz frizijsko-danske manjine iz Schleswig-Holsteina. Izlaznost je iznosila 82,5 %, što je 6,1 procentni poen više nego 2021. godine i predstavlja najvišu izlaznost od njemačkog ujedinjenja 1990. godine.
|
IZBORI
|
CDU/CSU | AfD | SPD | Zeleni | Linke | BSW | FDP | Drugi |
| 2025 |
28,6 |
20,8 | 16,4 | 11,6 | 8,8 | ------ | 4,3 | 4,4 |
| 2021 |
24,2 |
10,4 | 25,7 | 14,7 | 4,9 | 4,97 | 11,4 | 6,3 |
| +/- |
+ 4,4 |
+ 10,4 | -9,3 | -3,1 | + 3,9 | + 4,97 | -6,1 | -1,9 |
|
Mand. |
208 | 152 | 120 | 85 | 64 | --- | --- | --- |
Zanimljivo je pogledati kretanja birača:
CDU/CSU je dobio 1,76 miliona birača od SPD-a (3,6 %), 1,35 miliona od FDP-a (2,7 %), 0,9 miliona od ranijih apstinenata (1,8 %) i 0,46 miliona od Zelenih (0,9 %). Međutim, izgubili su 1,01 milion birača (2 %) u korist AfD-a. Njihov cilj da smanje podršku AfD-u nije uspio – naprotiv, dok su osvajali centrističke birače, desničari su jačali.
AfD je privukao 1,81 milion bivših apstinenata (3,7 %), 1,01 milion birača CDU/CSU-a (2 %), 0,89 miliona birača FDP-a (1,8 %) i 0,72 miliona birača SPD-a (1,5 %).
SPD je izgubio najviše prema centru i desnici – 1,76 miliona birača (3,6 %) prešlo je CDU/CSU-u, a 0,72 miliona (1,5 %) AfD-u. Također, 0,56 miliona birača (1,1 %) prešlo je stranci Die Linke, dok je BSW privukao 0,44 miliona (0,9 %).
Za CDU/CSU jedina moguća koalicija je sa SPD-om, jer s Zelenima nemaju većinu, a savezi s radikalnim strankama AfD i Die Linke su isključeni. Zabrinjavajuće je što su stranke izvan političkog centra – AfD, Die Linke i BSW – zajedno osvojile više od trećine glasova. Politički centar (CDU/CSU, SPD, Zeleni) sada ima samo 56,6 %.
Pred kršćanskim demokratima stoji zadatak sprovođenja obećanih političkih promjena, ali to će zavisiti od saradnje sa SPD-om, koji je do sada predvodio vladu. Ako u tome ne uspiju, radikalne stranke bi mogle dodatno ojačati. Novi kancelar Friedrich Merz već je najavio snažniju ulogu Njemačke u EU, kao i unutrašnje reforme.
