Pluralnost i dominacija u bosansko-hercegovačkim regijama

European Commission

Bakir Izetbegović, predsjednik bošnjačke SDA

Bošnjačka SDA (18,8%) i srpski nacionalistički SNSD (16,1%) ostaju najjače snage, zatim multietnički socijaldemokratski SDP (8,7%), konzervativni hrvatski HDZ BiH (7,5%), konzervativni srpski SDS (5,7%) %) i bošnjački NiP (4,1%), nastao odvajanjem od SDA. Tu je još šest stranaka koje su osvojile nešto više od dva posto.

U Federaciji BiH vodi SDA (31%), zatim SDP (14,2%), HDZ BiH 12,9% i NiP (7%). U Republici Srpskoj srpske stranke vode glavnu riječ: na vrhu Nezavisni socijaldemokrati SNSD (37,4%), zatim konzervativni SDS (13,6%), socijalistički SP (6,4%), Demos (6,4%), nastao odvajanjem od SDS-a, i centristički PDP (6,2%).

U regijama BiH, etnička raspodjela stanovništva se jasno odražava na izborne rezultate. Međutim, dvije vodeće stranke, SDA i SNSD, nisu uspjele osvojiti gradonačelničke pozicije u većim gradovima. Međutim, jasno vode na izborima za gradonačelnike i načelnike: SNSD je osvojio 46 načelničkih mandata, SDA 31, HDZ BiH 19, SDS dvanaest, SDP šest i još pet sa partnerima Trojke: NiP-om i liberalnom Našom strankom ( NS). Samo četiri žene (2,8%) su izabrane na po jednu od 142 načelničke funkcije (izbori u Jablanici i dalje nedostaju zbog poplava).

Međunarodna izborna posmatračka misija navodi da su izbori "pripremljeni konkurentno i efikasno uz poštovanje osnovnih sloboda", ali zatim kritikuje niz tačaka u implementaciji. Razmjeri kršenja izbornog zakona, na primjer putem uticaja na izbore ili krivotvorenja, na kraju ostaju nejasni. Ipak, reforme izbornog zakona protiv izbornih prijevara koje je uveo visoki predstavnik Ujedinjenih nacija u martu 2024. kao dio „paketa integriteta“ već su imale pozitivne učinke u prvom pokušaju.