Dan prije posjete njemačkog kancelara Olafa Scholza Srbiji 19. jula 2024. i potpisivanja sporazuma između Srbije i EU o eksploataciji litija[1] – za koji je zainteresovana i Kina – Deutsche Welle je objavio članak Claudije Mende pod naslovom "Islamističke tendencije na Zapadnom Balkanu"[2]. Povod je bio napad 25-godišnjeg Srbina, koji je prešao na islam, na srpskog čuvara u Ambasadi Izraela u Beogradu 29. juna 2024., što je za napadača bilo kobno. U članku Deutsche Welle, koji je prenio i Focus online[3] postavlja se pitanje: "Vodi li rat u Gazi do novog talasa radikalizacije na Zapadnom Balkanu?" Fokus je na Bosni i Hercegovini i Sandžaku, pograničnom području između Srbije i Crne Gore, koje na sjeverozapadu graniči s Bosnom i Hercegovinom, a na jugoistoku s Kosovom. U toj regiji, koja je tri puta veća od Sarske oblasti i ima oko 390.000 stanovnika, većinsko stanovništvo čine slavenski muslimani, koji se uglavnom identifikuju kao Bošnjaci. Napadač iz Beograda je živio u ovoj oblasti.
Članak zaključuje da velika većina muslimana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku odbacuje ekstremne tendencije kao zloupotrebu njihove religije, a islamska zajednica se jasno distancirala od terorističkog napada u Beogradu. Ipak, osim rata u Gazi, nizak životni standard, diskriminacija i neispunjena obećanja o boljoj budućnosti stvaraju plodno tlo za moguću radikalizaciju. Glavni izvor ovih procjena je Vedran Džihić, rođen 1976. u Prijedoru u sjeverozapadnoj Bosni, koji je 1993. izbjegao u Austriju i sada radi kao viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku u Beču. Na početku se također spominje analiza Karstena Dümmela, koji je od 2014. do 2018. bio direktor Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu. On je naveo da su tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) u zemlju stigle radikalne interpretacije islama, koje su od tada postale "temelj političkog islamizma". Međutim, nije istaknuto da ova izjava nije trenutna, već dio detaljne analize iz 2017. godine koja se nalazi na portalu o ekstremizmu Fondacije Konrad Adenauer, gdje se razmatraju različiti oblici ekstremizma širom svijeta.[4] Dümmel u svom prilogu o Bosni i Hercegovini također govori o nacionalističkim, ljevičarskim, desničarskim i islamističkim tendencijama, kao i o seksualnoj diskriminaciji. Dakle, ne može se tvrditi da se isključivo i namjerno upozorava na islamističku prijetnju. Međutim, ne može se negirati ni da su prije sedam godina u Bosni i Hercegovini postojali pokazatelji određenih islamističkih tendencija, protiv kojih se uspješno djelovalo.
U Bosni i Hercegovini, prilog Deutsche Welle u kontekstu sporazuma o litiju između EU i Srbije izazvao je uzbunu i optužbe na račun Karstena Dümmela u digitalnim forumima i medijima. Strahuje se i tvrdi da se Bosni i Hercegovini u Njemačkoj politički namjerno pripisuje islamistička etiketa kako bi se opravdala nova alijansa sa Srbijom. Očekivano, ovaj stav nailazi na odobravanje u Republici Srpskoj, srpski dominiranom entitetu Bosne i Hercegovine. U bošnjačkom dijelu zemlje cvjetaju teorije zavjere da je članak o "islamističkim tendencijama" politički naručena priča u kojoj je Fondacija Konrad Adenauer, preko Karstena Dümmela, također uključena. Kao što je već navedeno, to nije slučaj, i svako ko pogleda tekstove i kontekst, naći će potvrdu toga.
Postavlja se i pitanje da li u Njemačkoj postoji "strah od muslimana i islamofobija".[5] Odgovor na to pitanje glasi ne, iako postoji debata o tome da li "islam pripada u Njemačku", obzirom da u Njemačkoj živi oko 5,5 miliona muslimana, čineći samo 6,6% stanovništva, ali ih je brojčano tri puta više nego u Bosni i Hercegovini. Pažnja u Njemačkoj je mnogo više usmjerena na proteste u Srbiji zbog mogućih ekoloških šteta povezanih sa sporazumom o litiju, o čemu se izvještava u glavnim vijestima. Kada je riječ o islamizmu, Savezni ured za zaštitu ustava upozorava na vlastiti islamistički potencijal, koji čini preko 27.000 ljudi u Njemačkoj. Za razliku od zemalja poput Bosne i Hercegovine, u Njemačkoj postoji konkretna prijetnja od islamističkog terorizma, koju uglavnom predstavljaju salafisti, vehabije i džihadisti, a koja se povećala nakon terorističkog napada HAMAS-a na Izrael 7. oktobra 2023. godine i rata u Gazi, koji je uslijedio nakon toga.[6]
Izvori:
[1]https://www.zeit.de/politik/2024-07/olaf-scholz-serbien-lithium-abkommen-eu (preuzeto 17.8.2024.)
[2]https://www.dw.com/de/islamistische-tendenzen-auf-dem-westbalkan/a-69693734 (preuzeto 17.8.2024.)
[3]https://www.focus.de/politik/ausland/welt-islamistische-tendenzen-auf-dem-westbalkan_id_260149714.html (preuzeto 17.8.2024.)
[4]https://www.kas.de/de/web/extremismus; https://www.kas.de/de/web/extremismus/bosnien-und-herzegowina (preuzeto 17.8.2024.)
[5]Intervju sa zastupnikom Michaelom Brandom u Oslobođenju od 12.8.2024. kao odgovor na posljednje pitanje: https://www.kas.de/de/web/bosnien-herzegowina/einzeltitel/-/content/bosnien-und-herzegowina-wird-siegen-und-dodik-verlieren (preuzeto 16.8.2024.)
[6]https://www.verfassungsschutz.de/DE/themen/islamismus-und-islamistischer-terrorismus/zahlen-und-fakten/zahlen-und-fakten_node.html; https://www.verfassungsschutz.de/DE/themen/islamismus-und-islamistischer-terrorismus/begriff-und-erscheinungsformen/begriff-und-erscheinungsformen_node.html#doc714104bodyText2 (preuzeto 17.8.2024.)
